Zavod za proučavanje kulturnog razvitka je od osnivanja negovao vrlo uspešnu saradnju sa sličnim institucijama u inostranstvu. Prvi oblik međunarodne saradnje je bio u vidu razmena publikacija. Gotovo celokupni inostrani fond kojim raspolaže Zavod, nabavljen je dugogodišnjom razmenom sa institucijama iz inostranstva. Na ovaj način ostvarena je saradnja sa institucijama zemalja širom sveta. Poseban dugogodišnji odnos razmene dokumentacije ostvaren je i sa brojnim institutima i organizacijama, kao što su UNESKO, Evropski savet (The European Council), EUROCIRCON i MEDIACULT.
UNESKO
Veoma značajan oblik međunarodne saradnje Zavod je još sedamdesetih godina prošlog veka uspostavio sa Odeljenjem za kulturni razvoj UNESKO-a. U tom svojstvu, Zavod je realizovao niz međunarodnih projekata. Jedan od prvih je „Monografija o kulturnoj politici Jugoslavije“ koju je radio Stevan Majstorović. Zavod već deset godina, zajedno sa Ministarstvom kulture i informisanja, predstavlja Kontakt tačku za Srbiju za promovisanje i implementaciju „Konvencije o zaštiti i unapređenju raznolikosti kulturnih izraza“ (UNESKO, 2005) i razmenu informacija koje se odnose na Konvenciju.
U partnerstvu sa Ministarstvom kulture i informisanja Republike Srbije, i uz podršku mreže saradnika, u periodu od 2015. do 2018. godine, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka je realizovao projekat implementacije Unesko metodologije doprinosa kulture razvoju (Culture for Development Indicators, UNESCO 2005). Inovativna i multidimenzionalna Unesko metodologija omogućila je uvid u razvojne aspekte kulture, i to preko 22 indikatora grupisanih u 7 dimenzija, odnosno oblasti sa kojima kultura gradi bliske veze (ekonomija, obrazovanje, mediji, upravljanje, baština, participacija, rodna ravnopravnost). Ovo je značajan iskorak u istraživačkoj praksi u kulturi koji ne sagledava kulturu samo per se, već i u kontekstu njene veze sa drugim oblastima, a zahvaljujući razrađenoj operacionalizaciji omogućava merenje njenog doprinosa društvenom i privrednom razvoju. Značajan doprinos projektu dale su brojne institucije i organizacije. Detaljne rezultate implementacije Unesko metodologije doprinosa kulture razvoju – UNESCO Culture for Development Indicators, možete pročitati u okviru Tehničkog izveštaja i Analitičkog izveštaja (na srpskom jeziku), odnosno Analytical Brief (na engleskom jeziku).
EGMUS – The European Group on Museum Statistics
Predstavnik Srbije u EGMUS-u (The European Group on Museum Statistics) Zavod je postao 2017. Godine. EGMUS je mreža koja okuplja evropske ustanove zadužene za praćenje zvanične statistike o muzejima na nacionalnom nivou. Pridruživanje EGMUS -u predstavlja vid dugoročne saradnje sa ostalim evropskim zemljama učesnicama u ovom projektu, čiji su glavni ciljevi usaglašavanje metodologije, prikupljanje i publikovanje uporedivih statističkih podataka.
Nacionalni institut za kulturna istraživanja i edukaciju Rumunije
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka potpisao je 2018. godine Memorandum o saradnji sa Nacionalnim institutom za istraživanja u kulturi i treninge iz Bukurešta. Ovaj sporazum, pored saradnje dve institucije na istraživanjima u zajedničkim kulturnim oblastima, podrazumeva i razmenjivanje publikacija i izveštaja, formiranje međunarodne platforme za deljenje informacija, ali i razmenu zaposlenih u cilju što bolje komunikacije između Srbije i Rumunije.
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka učestvuje i u programima koji su sufinansirani iz različitih fondova.
Erazmus+
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka od 2019. godine učestvuje u međunarodnom programu „Erazmus+“, koji je finansiran od strane Evropske komisije. Projekat pod nazivom „Discovering European Neighbors in the Third Age (DENTA)“ realizovaće 8 partnerskih organizacija iz 6 evropskih zemalja, Italije, Francuske, Nemačke, Bugarske, Rumunije i Srbije. Cilj projekta je podsticanje međugeneracijske saradnje.
IPA projekat
Zavod je 2013-2014 godine učestvovao u projektu prekogranične saradnje pod nazivom „Kulturna politika kao alatka za zajedništvo i regionalni razvoj“ u okviru koga su sprovedena istraživanja kulturnih potreba i navika građana Temišvara, Vršca, Zrenjanina i Pančeva, kao i ustanove kulture i udruženja građana u tim gradovima. Na osnovu ovih istraživanja Gradska uprava Temišvar je izradila „Strategiju razvoja kulture Temišvara (2014 – 2024)“, čime je ostvarila mogućnost prijave za Evropsku prestonicu kulture 2021.
PERFORM projekat
Empirijsko istraživanje Modeli lokalnih kulturnih politika kao osnova za povećanje kulturne participacije, čiji je naručilac Ministarstvo kulture i informisanja, je sprovedeno 2018. godine u partnerstvu Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka i Instituta za pozorište, film, radio i televiziju Fakulteta dramskih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu. Projekat je izabran na konkursu Republičkog sekretarijata za javne politike u okviru PERFORM projekta Švajcarske agencije za razvoj i saradnju, koji sprovode Helvetas i Univerzitet u Friburgu.
Međunarodne konferencije
Naši istraživači rezultate zavodskih projekata redovno predstavljaju na međunarodnim konferencijama i skupovima poput konferencije SIEF (Societe Internationale d’Ethnologie et Folklore), InASEA (International Association for South-Eastern European Anthropology) i EASA (European Association of Social Anthropologists).
Članstva zavoda
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka ima članstvo u sledećim organizacijama: EGMUS, ENCATC, DANET i ICOM.