U Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, u sredu, 26. decembra, održana je tribina pod nazivom „Prosveta i kultura“ na kojoj se, iz različitih uglova, govorilo o izazovima i primerima dobre prakse međuresorne saradnje ustanova i drugih aktera iz oblasti kulture i obrazovanja.
Povod za održavanje tribine je promocija rezultata istraživanja Zavoda „Prosvetni radnici – kulturno obrazovanje i kulturna participacija“, u okviru kojeg je posebno obrađena tema aktuelne saradnje osnovnih škola i ustanova i udruženja u kulturi iz ugla prosvetnih radnika.
Tribinu je moderirala dr Ivana Đerić sa Instituta za pedagoška istraživanja, a na temu kulturnog obrazovanja su govorili: dr Vuk Vukićević, direktor Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka, Bogdana Opačić, istraživač u Zavodu, Olivera Todorović, pomoćnik direktora Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Dragana Latinčić, kustos za rad sa publikom i edukaciju Muzeja Grada Beograda i Nevenka Kraguljac, pedagod u OŠ „Filip Filipović“ iz Beograda.
Rezultati predstavljenog istraživanja ukazali su na potrebu sistemskog povezivanja resora kulture i obrazovanja kroz različite mehanizme i mere, obzirom da su ispitanici konstatovali da se trenutno stanje saradnje često bazira na entuzijazmu pojedinaca. Takođe, istraživanje je pokazalo da učitelji, u odnosu na predmetne nastavnike, pokazuju veću inicijativu na polju organizovanja đacima programa iz oblasti kulturne participacije. Predstavljene su aktuelne aktivnosti međuresorne saradnje, kao što je praćenje posećenosti muzeja i arheoloških nalazišta od strane učeničke populacije, kao i podsticajna pisma preporuke ministarstava kulture i prosvete da se godišnji planovi i programi, kako ustanova kulture tako i škola, obogate aktivnostima uključivanja đaka u kulturne sadržaja. Predstavljene su i mere iz predloga Strategija razvoja kulture koje se odnose na unapređenje međuresorne saradnje kulture i obrazovanja.
Na tribini se čulo i o promenama programa nastave i učenja, koji su orijentisani ka ishodima, a ne sadržajima; o projektnoj nastavi i uvođenju interdisciplinarnog pristupa u obrazovanju kroz međupredmetno povezivanje sadržaja. Tako su, na primer, u gimnazijama uvedeni izborni programi, od kojih se jedan odnosi na kulturu. Čuli smo i brojne primere dobre prakse, kao što je projekat „Tržnica ideja“ koji se u Beogradu sprovodi u vidu školskog sajma kulture, gde ustanove i organizacije iz kulture predstavljaju svoje programa školama. Zatim su se izdvojili projekti lokalnih samouprava koji na opštinskim i gradskim nivoima teže da poboljšaju povezivanje kulture i škola, kao što je memorandum o saradnji ustanova obrazovanja i ustanova kulture u Kragujevcu i program „ Kultura na poklon“ grada Pančeva. Takođe, navedeno je i nekoliko primera dobre prakse iz inostranstva.
Zaključci učesnika tribine odnosili su se na važnost sprovođenja obuka nastavnog kadra za sprovođenje nastave o kulturi i kroz kulturu i umetnost, zatim o neophodnosti edukacije zaposlenih u kulturi za prilagođavanje sadržaja različitim školskim uzrastima. Takođe se ukazalo na problem širenja informacija u školama o kulturnoj ponudi, kao i na važnost uloge medija u pružanju veće podrške i prostora sadržajima iz kulture.
Debata je završena zajedničkom konstatacijom prisutnih da je tema povezivanja resora kulture i obrazovanja od ključne važnosti za društveni razvoj i negovanje kreativnosti, kao i kulturnih potreba i navika.